NA PUT U ITALIJU

U subotu 27. ožujka 2010. “Društvo žena Rakovec”  otputovalo je na jednodnevni izlet u Italiju i tamo su posjetile gradove Padovu i Veronu. Društvo je u Padovi imalo slobodno razgledavanje u trajanju od 4 sata, a od poznatijih svetišta su posjetili baziliku Sv. Antuna Padovanskog nakon ?ega su se uputili u Veronu gdje su posjetili ku?u Romea i Juliete te mnoge druge znamenitosti toga grada. Društvo je na put krenulo 27. ožujka u 1 sat iza pono?i, a da sretno stignu se pobrinuo stalni šofer društva “Brezni?ki”. Odaziv ?lanova je bio vrlo dobar te je na put išlo 50 žena iz Rakovca i okolice koje su na kraju sretno stigle doma, umorne ali kao i uvijek zadovoljne i vesele.
Ostale slike pogledajte u našoj galeriji…

KOMUNALNO PODUZEĆE DOMUS RAKOVEC d.o.o.


DJELATNOST: 
Upravljanje poduzetničkom zonom Mlaka, upravljanje mjesnim grobljem

INFO:
Direktor: Milica Borko, ing. građ.
Rakovec 54, 10347 Rakovec

domus.rakovec@zg.t-com.hr
milica-domus@rakovec.hr


01 2798 038, FAX: 01 2798 160

 

2016.

Godišnji financijski izvještaj za 2016. godinu
Bilanca za 2016. godinu
Račun dobiti i gubitka za 2016. godinu
Dodatni podaci za 2016. godinu
Odluka o raspodjeli i uporabi dobiti 2016. godine

2015.
Godišnji financijski izvještaj za 2015. godinu
Bilanca za 2015. godinu
Račun dobiti i gubitka za 2015. godinu
Dodatni podaci za 2015. godinu
Odluka o dobiti za 2015. godinu

2014.
Godišnji financijski izvještaj za 2014. godinu
Bilanca za 2014. godinu
Račun dobiti i gubitka za 2014. godinu
Dodatni podaci za 2014. godinu
Odluka o dobiti za 2014. Godinu

2013.
Godišnji financijski izvještaj za 2013. godinu
Bilanca za 2013. godinu
Račun dobiti i gubitka za 2013. godinu
Dodatni podaci za 2013. godinu
Odluka o dobiti za 2013. godinu

PROPISI

Zakon o grobljima (NN 19/98)

Zakon o izmjeni i dopuni zakona o grobljima (NN 50/12)

Pravilnik o grobljima (NN 99/02)

Pravilnik o vođenju grobnog očevidnika i registra umrlih osoba (NN 143/98)

Odluka o grobljima (Glasnik Zagrebačke županije br. 9/00)

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o grobljima (Glasnik Zagrebačke županije br. 11/03)
Odluka o grobljima (Glasnik Zagrebačke županije br.  31/08)

Odluka o cjeniku

CJENIK ZEMLJIŠNO GROBNIH USLUGA

Pristup informacijama

Katalog informacija

Odluka o određivanju službenika za informacije

Obrazac zahtjeva za pristup informacijama.

JAVNA NABAVA

Pravilnik o načinu provedbe postupaka jednostavne nabave

Plan nabave za 2015. godinu

Plan nabave za 2014. godinu

Obavijest o sprečavanju sukoba interesa

Registar ugovora.pdf

PROSTORNI PLAN ZONE MLAKA

PDF
OBRAZLOŽENJE
Odredbe
Namjena površina
Promet
Struja
Telekomunikacije
Plinovod – Vodovod
Odvodnja otpadna
Odvodnja oborinska
Uvjeti uređenja površina
Uvjeti gradnje

POVIJEST

Prošlost nekoć znamenite gospoštije Rakovec, utvrđene ispravama seže čak u 12. stoljeće. Godine 1204. kralj Emerik daje posjed Rakovec banu Martinu. Već 1244. odine spominje se kao rakovečki knez neki Vogenislav, vjerojatno pradjed rakovečkih plemića kasnije prozvanih Pučići. Ređeni plemići držali su Rakovec više od dva stoljeća. Za Turskih provala Pučići se više nisu mogli održati kao samostalna vlastela, pa godine 1440. Matija Pučić ustupa polovinu imanja knezovima Celjskim. Tako 1454. sam grad drži knez Urlik Celjski, dok godine 1460. kneginja Katarina udova Urlikova ustupa svoja imanja pa tako i Rakovec, čuvenom vojvodi Janu Vitovcu od Grebena.

Rakovec su uživali i Janovi sinovi, a kasnije je Rakovec došao u vlast Ivana Korvina.
Godine 1531. vlast na imanju preuzima Nikola Zrinski Sigetski te se vladavina Zrinskih održava punih 160 godina.
Kad je otkrivena urota Zrinsko-Frankopanska, polovina Rakovca prodana je
zagrebačkom Kaptolu, za podmirenje duga Petra Zrinskog, a drugu polovinu uživala je udova Nikole, Sofija sa sinom Adamom, koji je poginuo kod Slankamena 1691. godine.
Napokon nakon tri godine vladavine Adama Batijanija, Rakovec preuzima Baltazar
Patačić, čija obitelj izumire groficom Elenorom 1834. godine, a Rakovec opet zakupi kraljevski fisk. Nabrojavši Rakovečke vladare ostaje uspomena na mnoge značajne događaje vezane uz prošlost grada koju nije moguće opisati na tako malome prostoru.

Od doba prvoga spomena pa do danas, prisjetimo e tek 1562. godine kada je Hrvatski sabor 15. svibnja za vladavine bana Erdodija, odredio da rad Rakovec dobiva posadu od 10 vojnika te da se sve namirnice za kraljevsku vojsku imaju nabavljati u Rakovcu. Iste godine za doba turskih provala jedino Rakovec, od svih ostalih okolnih radova ostaje neosvojen. Spominjući se tog dana, 15. svibnja proglašen je za Dan Općine Rakovec.
Godine 1754. Kraljica Marija Terezija odredila je popis, što je silno uzbudilo narod, jer
se bojao da se to čini radi povećanja daća.Tako su za bune 1755. godine seljaci popalili grad, od kojeg je danas ostao tek jedan kamen.

RELJEF I TLO

Geološki sastav i reljef ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja. 
Na području općine prevladavaju ravni tereni i tereni umjerenog nagiba, što osigurava neometano gospodarsko iskorištavanje i uvođenje infrastrukture. Za daljnji razvoj područja općine potrebno je provesti optimalizaciju prostora po iskoristivosti i namjeni, a pri tome vodeći računa o održavanju prirodne i ekološke ravnoteže.

Prema raspoloživim podacima Ureda za katastarsko geodetske poslove Općina Rakovec raspolaže ukupno sa 2440 ha poljoprivrednih površina, što predstavlja70,11% ukupne površine općine. Većina ovih površina (2319 ha) je u 
privatnom vlasništvu. Obrađeno je ukupno 1832 ha poljoprivrednih površina tj. 75,08%, a neplodnih 
površina ima ukupno 182 ha. Šumske površine zauzimaju 858 ha ili 24,66% ukupne površine općine.

Pogledajte položaj Rakovca na interaktivnoj karti

KLIMA

Glavna obilježja klime ovog prostora uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog 
dijela Panonske nizine. To je područje s izrazitim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. 
To se očituje na taj način da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja 
maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri ćemu niti jedno od ovih obilježja ne prevladava.

Prema Koepenovoj klasifikaciji klime ovaj prostor pripada klimatskom području «Cfwbx». To je područje umjereno tople kišne klime u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko raspoređene na cijelu godinu.

Najsuši dio godine je u hladno godišnje doba. U godišnjem hodu padalina izdvajaju 
se dva maksimuma, jedan je u proljeće u svibnju, a drugi ljeti u srpnju ili kolovozu. 
Između ova dva maksimuma je nešto suše razdoblje.

Pogledajte položaj Rakovca na interaktivnoj karti

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Općina Rakovec nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije. Kao sastavni dio županije, općina Rakovec ulazi u područje šireg zagrebačkog prostora. Područje općine na zapadu i sjeveru graniči s gradom Sv. Ivan Zelina, na sjeveroistočnom dijelu s općinom Preseka, dok se na jugu i jugoistoku pruža granica s gradom Vrbovec.

Prometna situacija općine Rakovec, zahvaljujući blizini autoceste Zagreb – Varaždin danas omogućuje
znatno kvalitetniju povezanost sa središtem županije.
Autoputom Zagreb – Varaždin do Rakovca se dolazi preko čvora Sv. Helena i silaskom na izlaz Sv.Ivan Zelina – Marija Bistrica, a zatim pravcem Marinovec – Kreča Ves – Rakovec ili cestom Brezovec – Mlaka – Rakovec. Iz Pravca Vrbovca i Zeline dolazi se županijskom cestom 3016.

 

Udaljenost Rakovca od susjednih gradova

 

Zagreb – 35km

Sv. Ivan Zelina – 8km

Vrbovec – 10km

Dugo Selo – 17km

Bjelovar – 50km

 

Pogledajte položaj Rakovca na interaktivnoj karti

NASELJA

Na području općine nalazi se 12 naselja (Baničevec, Brezani, Dropčevec, Dvorišče, Goli Vrh, Hruškovec, Hudovo, Kolenica, Lipnica, Mlaka, Rakovec, Valetić). Naselja su u prosjeku vrlo mala, a prema veličini se mogu izdvojiti središnje naselje Rakovec te Baničevec kao najveće naselje općine. 

Ova dva naselja su također vrlo mala, ali jedina na području općine broje više od 200 stanovnika. 
Područje općine prostire se na površini od 34,88km2 odnosno 1,14% ukupne površine županije koja iznosi 3058,15 km2. Općina Rakovec je prema površini među najmanjima u Zagrebačkoj županiji.


Udio površine pojedinih naselja u ukupnoj površini općine


Pregled površina pojedinih naselja i njihovu gustoću naseljenosti


Popis stanovništva 2001. godine